Muharem Šabić, Elvedin Begić, Nermin Zijadić
UVOD
Održivi razvoja zrakoplovstva bazira se na optimalnoj korelaciji ekonomskog,
društvenog i ekološkog pristupa, pa se u tom smislu u projekciji razvoja zračnog
prometa trebaju valorizirati, kako društveno‐ekonomske koristi zrakoplovne od
industrije, tako i njezini negativni učinci na okolinu. Zrakoplovstvo na okolinu utiče kroz
mnogo aspekata a najvažniji su emisija štetnih gasova i generisanje buke u okolini
aerodroma.
Zrakoplovi štetne gasove emitiraju od samog starta motora na aerodromima te takođe
na svim visinama na kojima lete. Problem je podijeljen na segment ciklusa polijetanja i
slijetanja do visine zemljinog graničnog sloja ሺdo oko 1000 m od nadmorske visine
aerodromaሻ i emisiju na visinama kruzanja ሺod FL 180 do 480ሻ. Zrakoplovi najveći dio
vremena provode na visinama kruzanja i direktno izbacuju polutante u taj dio atmosfere
doprinoseći globalnom zagađenju. Razvijena su brojna rješenja i preporuke koje se
odnose na redukciju emisije štetnih gasova zrakoplova ሺHC, CO, NOx, SO2,CO2ሻ. S
obzirom na stalni globalni rast zračnog saobraćaja, potrebno je izračunavanje količina
emisije štetnih gasova na svim aerodromima.
Ukupna godišnja emisija štetnih gasova na aerodromu Sarajevo procjenjuje se između
78,251 i 119,347 t/godini. Procjena je da će 25% povećanja broja LTO ciklusa izazvati
povećanje emisije štetnih gasova između 31 i 33%. Skraćivanje vremena taksiranja
zrakoplova od 2 minute imati će za posljedicu smanjenja 6% emisije štetnih gasova.
Postoji definisana zakonska regulativa koju države trebaju poštovati pri regulisanju
zagađenja zraka u blizini aerodroma. Način na koji su reagovale zrakoplovne vlasti bio
je, između ostalog, ICAO Annex 16, Zaštita okoline ሺEnvironmental Protectionሻ, Volume I
– Međunarodni standardi za buku ሺInternational Noise Standardsሻ iz 1971., a zatim i
1981. Volume II – Standardi zrakoplovnih emisija ሺAircraft Emissions Standardsሻ.
U okviru Evropske Unije dokument koji se bavi pitanjem kvaliteta lokalnog zraka je
Framework Directive 96/62/EC od 27. septembra 1996., koji se odnosi na procjenu i
upravljanje lokalnog kvaliteta zraka LAQ ሺLocal Air Qualityሻ. Dokument koji još dodatno
reguliše emisije je direktiva 99/30/ EC koja pokriva emisije SO2, NO2 i NOx, PM10 i
Pb.Buka je sastavni dio zrakoplovnih operacija koji nastaje prije svega od rada mlaznih
motora i opstrujavanja vazduhom površina zrakoplova. Nemoguće ju je izbjeći i postoje
načini njene redukcije ili operativne procedure koje će smanjiti njen uticaj na okolinu
aerodroma gdje borave i rade ljudi. Prekoračenje propisanog nivoa buke je regulisano
međunarodnom zrakoplovnom regulativom i sve države su dužne to ugraditi u svoje
lokalno zakonodavstvo. Buka zračnog sobraćaja predstavlja jedno od najvažnijih
ograničenja tog razvoja, pogotovo razvoja aerodroma. Zato je ICAO a konsekventno i
EASA preporučile nove mjere za redukciju buke zrakoplova kako bi se smanjio uticaj na
oblasti u ukolini aerodroma uz zahtijev da mjere za redukciju buke treba da budu
kombinacija različitih pristupa i riješenja ሺsmanjenje buke na izvoru, planiranje i
upravljanje korištenjem zemljišta, operativne procedure za smanjenje buke, operativne
restrikcijeሻ.Glavni dokument koji se odnosi na definisanje i mjerenje buke zrakoplova je
ECAC.CEAC. Doc29. „Izvještaj o standardnoj metodi obrade i definisanju kontura buke
oko aerodroma“. Treće izdanje ECAC Doc 29 dokumenta o izradi modela buke
zrakoplova na aerodromima i ovaj dokument sadrži dva poglavlja. Prvo poglavlje je
namijenjeno nadležnim zrakoplovnim odjelima i projektantima kojima karta buke
pomaže pri donošenju odluka te tehničkom osoblju koji izrađuje te karte. Drugo
poglavlje namijenjeno je onima koji dopunjavaju modele karte buke te služi kao zamjena
ranijim verzijama ovog dokumenta. SESAR, razvojni program projekta ԣjedinstveno
europsko neboԣ usmjeren je na uspostavu i razvoj menadžmenta zračnog prometa, te
usmjeravanje razvojnih projekata
Europske komisije i EUROCONTROL‐a. Glavni cilj je uspostava harmonizirane mreže
menadžmenta europskog zračnog prometa do 2020., koja će se moći nositi s
predviđenim rastom zračnog prometa i osiguranjem sigurnosti koju taj rast potiče.
Razvojni aspekti ovog programa su dominantno ekološki i prije svega treba da dovedu
do smanjenja emisije štetnih gasova i prihvatljivog nivoa buke na aerodromima i
njihovoj okolini. S aspekta zaštite okoline, potencijali smanjivanja zrakoplovne buke i
štetne emisije, nalaze se, osim u regulatornim mjerama pooštravanja standarda
certifikacije zrakoplova i konzekventnom razvijanju novih tiših i zeleniji tehnologija,
također i u progresivnijem uvođenju ekonomskih i operativnih mjera i restrikcija.
